Kućni miš:

Kućni miš - Zdravlje

Bolestan miš svoju bolest ne ispoljava. I dalje dolazi na hranu, pokušava se uključiti u sve društvene aktivnosti grupe. To je normalno ponašanje jer životinja mora jesti kako bi ostala na životu, a čopor joj pruža sigurnost i zaštitu. Stoga ostaju bolesti za vlasnika dugo prekrivene. Najčešće vlasnik tek onda primjeti bolest ljubimca kad je ona već toliko uznapredovala da pokazuje očite znakove bolesti, kao gubitak na težini, stanja slabosti, gubitak apetita, a onda je bolest već toliko uznapredovala da je za liječenje skoro prekasno. Upravo iz tog razloga je od izuzetne važnosti svoje ljubimce pažljivo promatrati i bolesne promjene na vrijeme uočiti.

Kontrola

Svakodnevna kontrola je od životne važnosti:

  • da li svi miševi dolaze na hranu i jedu normalno?
  • da li su budni u pauzama i zainteresirani za svoju okolinu?
  • da li se normalno kreću?
  • da li se ponašaju normalno u odnosu na ostale članove grupe?

To su sve pitanja koja bi si svakodnevno morali postaviti. Kada se jedan miš ponaša drugačije nego inače, ili ste uočili simptome neke bolesti, odnesite ga odmah veterinaru!

Kako bi teške bolesti odmah uočili, morate barem jednom na tjedan miševe detaljno pregledati.

Uzmite životinje iz nastambe i obratite pažnju na slijedeće:

  • kontrola težine. Važite svaku životinju i zapišite težinu (nemirne miševe stavite u transportni box, izvažite ga u njemu, zatim transportni box posebno, pa odbijte težinu). Pitomi miševi se mogu staviti u posudu od kuhinjske vage.
  • pregledajte uši i oči. Kontrolirajte sjekutiće. Ovi se moraju dobro poklapati kako bi se ujednačeno trošili. Da bi Vam miš pokazao svoje zube, možete ga mamiti sa jednom poslasticom koju ćete držati iznad njegove glave. Prednja strana sjekutića je uvijek žuta do narančasta.
  • isprepipajte životinju, obratite pažnju na zadebljanja, tumore i nadimanje.
  • pregledajte krzno miša, pogladite ga u suprotnom smjeru od rasta dlake, obratite pažnju na promjene na koži, mjesta bez dlake i ostale nepravilnosti.
  • pregledajte anus, obratite pažnju na zalijepljena i nečista mjesta.

Znakovi bolesti i njihovo značenje

Posve je razumljivo da ćete sa bolesnom životinjicom odmah potražiti veterinara, pa to ovdje nećemo posebno napominjati.

Gubitak na težini
Značajan gubitak na težini je preko 5 g na tjedan i to je prva naznaka bolesti, a može biti i znak borbe za rang ili općeniti stres. Odstupanja na težini od oko 10g na tjedan su normalna. Pre mršave su životinje onda, kada im se osjete kosti i kada očito strše. Ako sve životinje u grupi gube na težini, moglo bi se raditi o nekom nedostatku, stoga provjerite hranjenje i dajte im veće porcije suhe hrane. Informacije o pravilnoj prehrani se nalaze na slijedećem linku: Pravilna prehrana.

Gola ili perutava mjesta na koži, učestalo češanje
Mogli bi biti simptomi napada gljivica, tj. grinja. Ako je krzno čupavo i ne njegovano, radi se o bolesti ili o starosti. Isto tako može kod borbi za rang doći do ugriza i rana, a njih možete liječiti sa bepanthen masti za rane, betadine kremom ili tekućinom, i ljekovitom masti za oči ili nos. Kod većih rana obavezno potražiti veterinara.
Informacije o kožnim parazitima se nalaze na slijedećem linku: Paraziti.

Promjene na očima
Zalijepljene, zatvorene, mutne, sive ili drugačije promjene na očima su znak bolesti. Moglo bi se raditi o upali vezivnog tkiva ili povredama oka. Mutnoća moće označavati i mrene, većinom kod seniora.

Prednji zubi - predugi ili polomljeni
Prednji zubi moraju tako lijegati gornji na donje da se jednakomjerno troše. Prednja strana sjekutića je žuto do narančasta, pre bijeli zubi su pokazatelj nedostatka minerala. Ako su zubi pre dugi, dajte im više grančica ili tvrde pseće kolačiće. Da li je zubić polomljen? Promatrajte da li miš jede normalno i da li se zubi jednakomjerno troše, onda će se to samo po sebi regulirati, ako ne, odmah k veterinaru.
Ako životinja ne može uzimati hranu u sebe, morate je prisilno hraniti.

Plitko disanje, kihanje, škljocanje pri disanju, gubitak aktivnosti
To su znakovi oboljenja dišnih puteva.
Informacije o oboljenjima dišnih puteva nalaze se na slijedećem linku: Dišni putevi.

Uši perutave, zalijepljene, koso držanje glave
Zalijepljene uši pokazuju infekciju unutarnjeg uha, a jača infekcija vodi do kosog držanja glave i jačeg češanja - gubitka krzna i izgrebanih mjesta. Između ostalog se može raditi i o napadu parazita ili gljivica.
Koso držanje glave može biti uzrokovano mikoplazmozom koja je uzrokovala upalu srednjeg uha, pa je došla do mozga (tzv. tortikolis).
Informacije o oboljenjima ušiju nalaze se na slijedećem linku: Oboljenja ušiju.

Anus, zaprljan i zalijepljen, izmet mekan i blatnjav
Kada je anus zaprljan i zalijepljen, to su obično simptomi probavnih problema. Također jači miris izmeta iz nastambe je naznaka probavnih problema. Pregledajte hranu, da li je pokvarena i plijesniva. Provjerite i svježu hranu. Ukinite im privremeno svo zelenilo, dok se proljev nije stabilizirao, dodavanje bakterija za probavu se preporučuje, a u tu svrhu se može dati probiotski jogurt ili krefir, ili preparat kao Pro Pre Bac. Potrebno je paziti da se probiotik ne daje neposredno nakon antibioze, jer onda poništi njeno djelovanje, već tek 2-3 sata poslije. Kod proljeva je potrebno paziti da životinja ne dehidrira - mora unositi povišenu količinu tekućine.
Zgrbljena leđa su također znak bolova u trbušnoj šupljini. U slučaju začepa se daje visokovrijedno ulje, 1-2 ml djevičanskog maslinovog ili suncokretovog.
Ako proljev dulje traje, morate eventualno ručno prihranjivati.

Testisi, naoteknuti
Ljeti, kada je jako vruće, nateknu mužjacima testisi. Nerijetko to zabrine vlasnike, ali se radi o normalnoj pojavi kojom se sjeme hladi. Istovremeno je to signal da bi Vašim miševima morali pružiti rashlađenje. Postoji opasnost da si mužjaci povrijede testise na oštroj stelji, stoga kontrolirajte da se ne stvaraju apscesi. Mužjaci uvlače testise u trbušnu šupljinu prilikom hladnoće, a opuštaju ih kad je toplo kako bi se sjeme u njima rashladilo. Važno je paziti na razlike u veličini testisa i njihovoj tvrdoći, jer mužjaci mogu oboliti od raka testisa.

Urin, krv u urinu, bolovi prilikom mokrenja
Krv u urinu, bolovi prilikom mokrenja, zgrbljena leđa prilikom uriniranja, stalno mokri predio oko anusa, jaki miris urina, to su sve znakovi oboljenja mokraćnog mjehura ili bubrega, rijeđe oboljenja dišnih puteva. Ova oboljenja se moraju liječiti od strane veterinara.
Upozorenje: neke namirnice ofarbaju urin crveno.

Trbuh tvrd, okrugao, napet, jako plitko disanje, neaktivnost
Napet trbuh, gubitak apetita, napeto sjedenje, inaktivnost. Ovi znakovi pokazuju loše varenje. Najčešće izazvano krivom, mokrom, neprobavljivom zelenom hranom. Dajte životinji kap Elugana, Lefaxa, sab Simplex ili neki drugi lijek sa sastojkom Simeticon i potražite odmah veterinara.

Tumori, zadebljanja pod kožom, osjetne čvrste promjene na tijelu
Kod osjetnih zadebljanja, tumora, morate odmah potražiti veterinara. Moglo bi se raditi o lipomima, aetheromima, cistama, liposarkomima, adenomima, raku ili nekim drugim izraslinama. Ove se mogu često operirati, ako su na vrijeme otkrivene. Kvržice ispod pazuha ne moraju upućivati na to da su tumori u pitanju, već mogu biti limfni čvorovi koji su prirodno povećani ili su povećani pa je mogućnost neke upale u toku - u svakom slučaju ako ih napipate, potražite savjet veterinara.

Mirovanje sa ležanjem po strani, popraćeno plitkim disanjem, odbijanjem hrane
Životinja ne ustaje i nije uopće aktivna? Trebalo bi odmah potražiti veterinara. Miš ima teško oboljenje/infekciju.
Ljeti takvo ponašanje može značiti toplotni udar.

Alergije - češanje, kihanje, proljev
Simptomi kao učestalo češanje, proljev, kihanje, suzne oči/nos, mogu biti pokazatelj alergije - ako ostali pregledi drugo nisu pokazali i ostala oboljenja su sa sigurnošću isključena.

Nokti predugi, zakrivljeni
Ako su notki predugi, savjetuje se u kavez staviti jedan ytong kamen. Postavite ga tako da miševi moraju preko njega kada žele doći do hrane. Po potrebi je poželjno nokte rezati, te staviti penjalice i grane da se troše pri hodanju.

Izbor veterinara

Nažalost se ne razumije svaki veterinar u glodavce i vašeg će miša ispravno liječiti. Prije nego se miš ozbiljno razboli, morali bi se pažljivo raspitati da li imate kompetentnog veterinara u blizini. Slobodno pitajte veterinara da li se razumije u miševe i postavite mu pitanja, kao, da li je potrebno miša prije operacije držati bez hrane - odgovor bi trebao biti ne, jer miševi ne mogu povraćati i gladovanje bi im organizmu moglo naškoditi. Promatrajte točno što radi. Da li pregledava miša točno prije nego postavi dijagnozu. Da li vam točno objasni što radi, koju bolest ima životinja i kakve su šanse za ozdravljenje. Neka vam kaže kako se točno zovu lijekovi i kako ih treba davati. Ako si veterinar uzme vremena i na vaša pitanja detaljno odgovori, te vam da osjećaj da vas sluša, tada ste kod njega na pravom mjestu.
Veterinar koji nakon par sekundi postavi dijagnozu i da vam neki lijek bez imena i originalnog pakiranjam bez daljnjih objašnjenja za primjenu ili vam ne da nikakvu dijagnozu već vas ostavi na cjedilu, i želi miša bez dijagnoze uspavati, onda ste kod krivog veterinara i morali bi tražiti drugoga.

Pravila za posjetu veterinara

Po mogućnosti nemojte voditi miša samog veterinaru, miševi se osjećaju sigurnijima kada ih prati poznati pripadnik grupe i daje im podršku. Transportirajte životinje samo u za to predvidjenim transport boxovima, box mora biti dovoljno veliki kako bi životinje u njemu ležale i mogle se kretati. Box mora imati veliki otvor, biti prozračan i taman. Prozirni plastićni boxovi se ne preporučuju, životinje su u njemu stresirane, ali ako su dovoljno prostrani i u njih se stavi tkanina, tunel ili vreća u koju se miš može zavući, mogu se isto tako koristiti. Stavite na dno jedan ručnik, na njega nešto u što bi se mogli zavući, te nešto hrane kako bi životinje cijelim putem mogle jesti. Jedan komadić oraščića ili sjemenke, svakako će olakšati posjetu veterinaru. Uzmite i jednu vrećicu omiljene hrane, kako biste životinjice tijekom čekanja mogli umiriti i nakon pregleda nagraditi. Ljeti pazite na dobru prozračnost u boxu, zimi stavite toplinsku flašu na jednu stranu boxa, na njega ručnik da miš ne može direktno do nje, kako se životinje ne bi prehladile. Transport, tj. put bi trebao biti što kraći. Kod duljih putovanja treba paziti na dobru klimatizaciju boxa, te je potrebno imati i flašu vode sa sobom.

Najčešće su vlasnici, razumljivo, jako nervozni kad moraju sa svojom bolesnom životinjicom veterinaru. Tako se nerijetko desi da se važne stvari zaborave. Promatranja koja su ga uznemirila često se ni ne spominju, ili pitanje kako se noktići režu se zaboravi, jer se čovjek jako na drugu bolest koncentrira. Zato je poželjno prije posjeta veterinaru sastaviti spisak sa najvažnijim pitanjima i informacijama. Slijedeće informacije bi već trebali unaprijed notirati:

  • Starost životinje
  • Težina životinje
  • Oboljenja koja je eventualno imala
  • Opažanja koja su dovela do posjete veterinaru (da li se životinja drugačije ponaša, pokazuje simptome bolesti i sl.)
  • Lijekove koje životinja uzima ili je uzimala
  • Svi dosadašnji pokušaji liječenja
  • Kada je životinja uzela zadnji obrok
  • Kada je pila
  • Kada je kakala i kakav je izmet bio
  • Kako dugo traju simptomi, tj. od kada se vide promjene

Nakon što je veterinar pregledao životinju i postavio dijagnozu, zamolite ga da Vam slijedeće zapiše ili si zapišite sami:

  • Točnu dijagnozu: ako niste veterinara razumijeli, pitajte ga još jednom da Vam sve točno objasni!
  • Terapiju lijekova: točna imena prepisanih lijekova i način djelovanja, koju količinu i kako ih morate dalje davati?
  • Kakvu mu je točno injekciju dao i kako ona djeluje
  • Pitajte kako ga dalje treba njegovati (dodatno prihranjivati, mijenjati zavoje i sl.)
  • Pitajte da li treba doći na kontrolu i kada idući puta?
  • Pitajte kada se može očekivati poboljšanje stanja i kako se dalje bolest razvija
  • Pitajte kada će biti gotovi nalazi, biopsija, kulture i sl.

Ordinaciju napustite samo nakon što ste točno saznali što Vaš ljubimac ima, kako se mora liječiti, što Vi još sami sve morate napraviti i kako teče tok bolesti.

Davanje lijekova

Nakon što ste dobili lijek za miša, postavlja se, naravno, pitanje kako mu ga dati. U najrijeđim slučajevima se lijek dopadne životinji pa ga rado sam uzme. Ali ima i trikova koji se mogu primjeniti. Antibiotik i druge kapi, prašak, prah ili zdrobljene tablete (teblete možete zdrobiti između dvije žlice), se mogu pomiješati sa kašicom od voća, ili marmeladom, provjerite prvo da li to miš samo hoće sa žličice pojesti, pa ako hoće, umiješajte lijek u to i dajte mu. Može se pokušati kapi ili prašak/prah na komadić krastavca staviti, ali su mnogi miševi mudri pa onda više ni krastavac ne žele. Antibiotik se ni u kojem slučaju ne smije davati u jogurt ili druge mliječne ili probiotske proizvode. Ako životinje ništa ne žele dobrovoljno uzeti, onda im morate lijek (tablete prvo u vodi ili soku ili čaju rastopiti), dodati kap meda koji će neutralizirati gorkost lijeka, te sa jednom špricom bez vrha, koju gurnete sa strane iza prednjih zubiju, dati da proguta. Draganje po vratu izaziva reflex gutanja. Važno je sadržaj šprice jako polako istiskati kako se miš ne bi zagrcnuo i lijek dospio u pluća.
Miša ni u kojem slučaju ne okretati na leđa, kako bi mu lijek dali, jer taj položaj nije prirodan i izaziva veliki stres, te u tom slučaju može doći do zagrcnuća lijekom i do vrlo opasne aspiracijske pneumonije!

Lijekovi se ne stavljaju u vodu za piti! Nažalost to i dalje veterinari preporučuju, ali to je nedovoljno! Miševi piju različito puno, tj. malo, jedan pije često i onda uzme previše medicine, drugi ne pije uopće, pa tako uopće ne dođe do lijeka. Osim toga nije pametno tretirati sve životinje jedne grupe lijekom, ako je samo jedna oboljela. Zato davanje preko vode ne dovodi do željenog učinka, jer je točno doziranje, naročito antibiotika i sličnih lijekova, nemoguće.

Kreme i masti se nanesu i direktno nakon toga se mišu da porcija onoga što najviše voli - ni jedan miš na svijetu se neće početi umivat kad pred njim stoji oraščić, te tako mast ima taman vremena da počne djelovati.

Operacija

Nažalost je ponekad neophodno svoju životinjicu dati na operaciju. Pri tome je njega, prije i poslije operacije, od jako velike važnosti.

Svježa hrana kao salata i kupus direktno prije operacije mogu u crijevu započeti proces vrenja te time izazvati nadimanje. Prije operacije bi se trebalo davati korjenasto povrće i mrkva. Pametno bi bilo još par dana prije operacije prestati hraniti kupuse i druge vrste povrća koje izazivaju nadimanje. Zelenilo i livadne trave i začinske biljke, i naravno sijeno, hrane se nesmetano. Miševi ne mogu povraćati pa ih se ne treba i ne smije prije operacije izgladnjivati. Ako dobe pre malo jela, to dovede do smrtonosnih komplikacija sa probavom.

Pitajte veterinara direktno, da li on svježe operiranu životinju drži na toplim jastucima, ako ne, inzistirajte na tome i dajte mu takav jedan jastučić obavezno. Prije nego što životinju uzmete sa sobom, mora biti posve probuđena iz narkoze. Ako životinja još spava, može doći do komplikacija, a sa njima se Vi kao vlasnik, ne možete nositi. Dobar veterinar vraća operirane životinje samo potpuno razbuđene i objasni Vam potrebnu njegu kod kuće.

Na putu kući i dok narkoza posve nije prestala djelovati (24 sata) mora se životinja uvijek držati na toplom. Stavite joj toplu flašu, malo topliju od ruke, u transporter ili kavez, prekrivenu ručnikom, držite životinju u mraku jer su jako na svjetlost osjetljive, tako dugo dok se potpuno ne razbude. Postoje specijalni topli jastučići u te svrhe, Snuggle Safe. Pazite samo na to da miša ne pregrijete! Ponudite toplinu naročito zimi i u nastambama tokom duljeg perioda. Ako se životinje ne zagriju, dolazi do upala pluća, bubrega i mjehura.

Promatrajte ljubimca dobro i kontrolirajte da li je počeo opet jesti. Ako ne, morati ćete miša ručno hraniti. Nakon operacije treba malog pacijenta još 2 tjedna držati na ručnicima, flis dekicama ili jastučićima kako bi se spriječilo da prašina i piljevina uđu u svježu ranu. Rane je potrebno svakodnevno više puta kontrolirati, ako su konci izvučeni ili se vidi upala, počinje krvariti ili ako životinja ima očite bolove, potrebno se odmah vratiti veterinaru!

Narkoze
Na većini internet foruma zagovara se vlasnicima samo narkoza sa Isofloranom (inhalacijska narkoza), kao bezopasna i da bi trebali samo tamo životinju operirati gdje se ta narkoza koristi. Ta izjava je zastarjela i ne odgovara najnovijem standardu. Moderne više-stupanjske narkoze i kombinacijske narkoze, podnose se bolje nego gas narkoze.

Još do prije nekoliko godina je narkoza za glodavce bila nezamisliva - pre skupa za jednu životinjicu kojoj je cijena samo par desetaka kuna...
Krajem 20-tog stoljeća se to stanovište doduše promijenilo, ali sredstva koja su stajala na raspolaganje nisu bila zadovoljavajuća: bilo je moguće glodavce relativno "povoljno" narkotizirati špricom, ali je postotak gubitka bio previsok. Glavni problem pritom je bilo po život opasno rashlađivanje pacijenta, tj. određivanje potrebne doze preparata koji su bili uglavnom koncipirani za pse i mačke. Tako su, nakon uspješnog zahvata, najčešće kastracije, pacijenti ugibali, njih čak 50%, iz razloga narkozom uvjetovanog pothlađivanja. Tada operacije tumora i slični zahvati zbog visokog rizika od narkoze nisu ni dolazili u obzir, te su stoga životna očekivanja bila puno niža od današnjih.
Nadoknađivanje narkozom uvjetovanog gubitka tjelesne topline je pokušavan na različite načine, ali nažalost bez uspjeha. Svejedno da li se stavljaju crvene lampe ili toplinski jastuci, male životinje su se rashlađivale iz nutra jer je njihova termo regulacija bila isključena.

Tada, početkom 21. stoljeća, "pokušalo" se sa inhalacijskom narkozom - kod pasa uspješnom metodom pri kojoj se narkotizirajući plin preko maske ili tubusa uvodi u dušnik pacijenta. Kod pasa je to moguće uspješno regulirati; prvo se životinja intravenozno ili intramuskularno lagano uspava.
Glodavce se uspavljivalo ili pomoću maske ili su sjedili u posve izoliranoj komori u koju se plin uvodio (najčešće komore izrađene potpuno od pleksiglasa, jer je proziran i nepropusan). Kod ove forme narkoze leži poteškoća u određivanju stupnja svijesti pacijenta - najčešće su bili još budni ili "preduboko" uspavani (smrtonosni ishod).
Tek od zadnjih par godina postoji jedna nova forma injekcijske narkoze, koja se do sad pokazala kao daleko najsigurnija forma narkoze glodavaca: potpuno antagonisirajuća narkoza (njem. VAA, Vollständig antagonisierbare Narkose). Pritom se radi o mješavini raznih sastojaka koji vode do gubitka svijesti, isključivanja senzora boli i opuštanja mišića kod glodavaca, bez efekta dugog buđenja i bez podhlađivanja organizma, a uz to je vrlo precizno dozirajuća (čak i kod pacijenata koji su lakši od 100 grama!) - te time kirurškim zahvatima više ništa ne stoji na putu.
Ova mješavina se pomoću druge mješavine antidota posve poništi (antagonizira) - te se pacijent već nakon 5-10 minuta nakon injekcije posve razbudi i započinje sa svojim normalnim aktivnostima.
Pritom treba svejedno napomenuti da probavni trakt kunića i glodavaca mora biti kontinuirano zaposlen i pacijenti NE povraćaju. Stoga se ovi pacijenti, kao i dosad, prije planiranog zahvata nikada ne smiju stavljati na tašte (uskraćivati im hranu). Pri svim zahvatima sa "donje strane" pacijenta, a tu spadaju uz operacije tumora na mliječnim žlijezdama i sl. također i kastracije, se pacijenti moraju držati najmanje 10 dana na novinskim papirima ili kuhinjskim ručnicima umjesto na uobičajenim podlogama - to ne izgleda lijepo, ali izbjegava infekcije operacijskih rana steljom.

Autor: vet. Sebastian Grossmann-Jonigkeit
Izvor: https://www.facebook.com/Tierarzt.Jonigkeit/posts/964738433546388:0
Dodatne informacije: http://www.mueller-heinsberg.de/html/narkose_nagetiere.HTM

 

Kontrola

Znakovi

Gubitak na težini

Promjene na koži

Promjene na očima

Promjene na zubima

Neobično disanje, šumovi

Promjene na ušima

Probavni problemi

Natekli testisi

Krv u urinu

Naotečeni trbuh

Tumori, zadebljanja

Mirovanje

Alergije

Nokti

Izbor veterinara

Odlazak veterinaru

Davanje lijekova

Operacija

Narkoza

 

..:Home:.. ..:Informacije:.. ..:Anatomija:.. ..:Nabavka:.. ..:Ponašanje:.. ..:Smještaj:.. ..:Prehrana:.. ..:Zabava:.. ..:Društvo:.. ..:Potomstvo:.. ..:Zdravlje:.. ..:Starost:.. ..:Prijelaz preko dugina mosta:..