Da bi naši miševi ostali dugo zdravi, od najveće važnosti je optimalna prehrana. Divlji miševi jedu skoro sve ali zato nisu smetlari. Kućni miševi stoga trebaju raznoliku prehranu koja se sastoji iz sjemenki, žitarica, povrća, mirodija, voća i izbojaka kao i bjelančevina životinjskog porijekla.

Poslastice

Previše poslastica kojih ima za kupiti u pet trgovinama ne spadaju u njihovu zdravu prehranu. "Kapljice" sa jogurtom, peciva za glodavce, biskviti za glodavce i sl. poslastice sadrže previše masnoća i šećera te nisu preporučljive. Često poslastice sadrže med, melasu i šećer, što vodi do probavnih problema i pretilosti.

Kao poslastice im se uvijek mogu ponuditi slijedeće namirnice:
Sjemenke i oraščić, sušeno voće, kikiriki, grožđica, nezaslađeni muesli i sl. Ali samo rijetko, jer su masni i vode u pretilost. Četvrtina oraščića ili jedna sjemenka na dan su maksimum. Davati se smiju: sjemenka suncokreta, orasi, pinije, lješnjaci, makadamija orasi, orasi, sjemenke bundeve.

Osnovna hrana / suha hrana

Najvažniji sastojak prehrane miševa je suha hrana, tj. sjemenke i žitarice. Odrasli miš treba na dan jednu čajna žličica suhe hrane. Ako zdjelicu začas isprazne, bez da su hranu posakrivali, onda im dajte malo više. Ako puno sakrivaju, onda smanjite porciju. U trgovini sa opremom i hranom za ljubimce, naći ćete i hranu za miševe.
Gotova hrana ne bi smjela imati puno napuhanih i šarenih prešanih komada. Umjesto toga bi trebala imati veći udio žitarica (manje pšenice), sušenog povrća, mirodija i nešto uljnih sjemenki, oraha i koštica.
Pažljivo izabirajte hranu. Da li izgleda svježe i miriši svježe? Obratite pažnju na sastav i ogradite se od hrane koja sadrži melasu, šećer, sirup i oznake kao, nusprodukt. Prašnjava, siva i smrdljiva hrana je također tabu.

Skladištenje: Suha hrana ne bi smjela biti čuvana dulje od 4 mjeseca. Kod predugog čuvanja nestaju vitamini i masnoća postane užegla. Idealno bi bilo čuvati hranu u plehnatim dozama, keks-dozama, obloženim papirom i sa debelim stijenkama papirnim kartonskim kutijama, ili u drvenim kutijama. Manje pogodne su popularne plastične kutije sa čvrsto zatvarajućim poklopcem ili plastične vrećice. Iz njih ne može ispariti višak vlage, pa se počne razvijati plijesan. Vrećice od raznih materijala ili kartonske kutije od tankog kartona nisu podobne za čuvanje jer ne pružaju parazitima odgovarajuću obranu pa se često nalegnu larve moljaca.

Sjeme i žitarice moraju imati sposobnost klijanja! Napravite jedan mali test na kuhinjskom prozoru: posipajte ih po navlaženom kuhinjskom papiru, održavajte ih vlažnima i provjerite da li nakon nekog vremena kliju. Klice se također mogu davati miševima.

Slijedeće sastojke bi trebala imati dobra hrana za miševe:

Sitne sjemenke: Različite vrste travnih sjemenki bi trebale biti glavni sastojak hrane. Sjemenke mirodija, kao maslačka ili komorača i sl. se dodaje u mješavinu. Uljne sjemenke bi trebale biti u jako maloj količini dodane zbog visokog sadržaja masnoća (laneno sjeme, mak, sezam i sl.). Odgovarajuće mješavine (bez sjemenki trava) se u pet trgovinama smiješaju od hrane za tigrice i može ih se koristiti kao osnovu mješavine. Sitne sjemenke bi morale činiti 40% hrane.

Žitarice: zobene pahuljice, pšenično zrnje i pšenične pahuljice (u malim količinama, i samo Eko), raž, ječam, razne vrste prosa i sl.

Sušeno povrće, voće: Sušeno povrće je proširenje menija, napr. crvena cikla, mrkva, celer, kopar, korabica (ove vrste se mogu kupiti i već sušene, ili ih možete sami posušiti). Sušeno voće se smije samo u jako malim količinama hraniti (ne više od jednog malenog komadića na tjedan), a naročito omiljene su grožđice, ali i jabuke, kruške, šipak. Sušena papaja, mango, banane i ostalo egzotićno voće može izazvati jaku iritaciju želuca ili crijeva, te su i pre slatki.

Sušene mirodije: Morala bi ih svaka hrana sadržati kako bi razina minerala u organizmu bila regulirana. Davati se može, između ostalog i: kopriva, listovi bobičastih grmova, komorač, listovi lješnjaka, kamilica, korijen maslačka sa listovima, melisa, peršin, metvica, cvijetovi nevena, cvijetovi suncokreta, uskolisni trputac...

Orasi/koštice: smiju se davati samo rijetko jer su jako masne. Jedna četvrtina oraha ili jedna koštica na dan je i više nego dovoljno. Smiju se davati: sjemenke suncokreta, kikiriki, lješnjaci, makadamia orasi, orasi, koštice bundeve, pinije, slatki bademi (nikako gorki jer sadrže plavu kiselinu).

Naravno da se smije, i trebalo bi uvijek svježe cvijetove ili mirodijsko sijeno imati u kavezu, svejedno dal za gradnju gnijezda ili za valjanje, ili kao hranu.

Recept za uravnoteženu vlastitu mješavinu

300g kupovne hrane za miševe ili hrčke. U hrani bi trebalo biti jako malo oraščića, a kikiriki bi trebalo ukloniti jer je skoro uvijek zagađen gljivicama plijesni.

U tu hranu se umiješa:

- 100g mueslija od 5 žitarica ili integralni muesli bez šećera (zob, žito, raž)
- 100g mješavine 6 vrsta žita - u većim supermarketima se dobije, sastoji se većinom od žita, pšenice, raži, i prosa
- 100g miješano: corn flakes bez šećera, pahuljice od kukuruza, riže ili puffrice, pahuljice od graška, čips od mrkve
- 100g miješanih suhih mirodija
- 200g hrane za ptice (za tigrice, bez maka i riže)
- 50g mekane hrane za ptice
- 150g miješanih sitnih sjemenki (trave i mirodije)
- 50g mješavine mirodija
u to još cca 50g pahuljica od graška, rogača, sjemenke suncokreta, lješnjaka i oraha

Pazite da u hrani nema previše masnih dijelova (sjemenke suncokreta, oraščići i sl.). Ako želite miševe priviknuti na ruku, možda im je bolje sjemenke suncokreta i oraščića davati iz ruke, kao poslasticu.

Tko želi hraniti vlastitu mješavinu mora paziti da u njoj dodatno bude i životinjskih bjelanćevina. Mješavini se može dodati 100g proteinske hrane, ali zbog toga mješavina ne može dugo stajati, pa je možda bolje svaki puta dati proteinske hrane iz ruke.
Kod svih komponenti, potrebno je malo testirati i isprobavati, jer ne jedu svi miševi iste komponente hrane, ali tako dugo dok se ne bace na masnu hranu i pahuljice, to je sasvim u redu. Pripazite na to da životinje unose svih sastojaka podjednako.

Sakrivajte hranu!
Kako bi miševi imali posla prilikom traženja hrane, nemojte im svu suhu hranu staviti u jednu zdjelicu. Jedan dio im posipajte po nastambi, ako su životinje odrasle, grupe stabilne i poznajete potrebe Vaših životinje, onda možete i cijelu suhu hranu posakrivati po njihovoj nastambi. Pritom je djelomično sakrijete u napr. zgužvane papirne maramice (samo neparfimirame i ne-vodootporne maramice!), ili u malim hrpicama sijena. Drveni tuneli sa rupicama mogu isto tako poslužiti kao skrovište, ali otvori moraju biti dovoljno veliki da miševi mogu posve u njih ući ili opet tako mali da glava miša u njih NE može ući!

Objesite im ražnjiće od voća i povrća po kavezu. Objesite im proso na klipu kakvo ima za kanarince i papige za kupiti. Ponudite im male travnjake koje ste sami uzgojili.

Svježa hrana

Hranite svježu hranu najmanje 1 x na dan, ali samo u tolikim količinama da je brzo pojedu i ne sakrivaju.
Dajte im male porcije i uvjerite se da je ne sakrivaju. Kako bi izbjegli svađe oko hrane potrebno je uvijek dati jedan komadić više nego što ima miševa. Prije hranjenja dobro operite svježu hranu.

Jednostavan popis svježe hrane pogodne za miševe:

Povrće: komorač, mrkve, krastavci, paprika, svježi kukuruz, paradajz (bez zelenila!), bundeva, brokula, cvjetača, celer, crvena cikla i tikvica.
Može im se davati i različite vrste salata, ali u malim količinama jer su bogate nitratima i mogu dovesti do proljeva.

Voće: jabuke, banane, grožđe (bez koštice), naranče, mandarine (malo), kruške, kivi i lubenice.
I razne vrste bobica su podobne: jagode, maline, ribiz, borovice, kupine

Voće sa samo jednom košticom, kao trešnje, višnje, breskve i sl. mogu u većim količinama izazvati proljev, pa ih je potrebno samo rijetko i malo davati.

Ne daju se: sve vrste kupusa (radi napuhavanja), krumpir, papaja, avokado i sobno bilje.

Povrće najbolje narezati na male komadiće i rasporediti u dvije ili više zdjelica kako bi se izbjegla ljubomora i svađa oko hrane.

Slijedeće biljke su za miševe neprobavljive:

Patliđan, avokado, grahorice, krumpir, sve vrste kupusa i kelja, lukovice (bijeli, crveni luk, poriluk, vlasac i sl.)

Otrovne su slijedeće biljke:

Agava, aloa vera, ljubičica, ciklama, amarilis, anturija, azaleja, lorbr, glicinija, grahorice, tamarilis, tuja, čempresi, isusov trn, geranije, zlatna kiša, lovor višnja, bazga, tulipan, zumbul, kala, ljiljan, drvo života, fikus, filodendron, loničera, lupina, visibaba, narcise, olijander, ljetni jorgovan, ljetni čempres, sve mlječike, i t.d.

Mirodije, cvijetovi, listovi:

Lista mirodija/cvijetova/listova

Hrana životinjskog porijekla

Miševi nisu čisti vegetarijanci, oni trebaju povremeno i životinjske bjelančevine. Ne samo da to jako vole, već i spriječava razne nedostatke.

Živa hrana je preporučljiva. Pritom treba paziti da je odmah pojedu, stoga se smije živa hrana davati samo iz ruke.

Brašnati crvići/Zophobas 2 - 3 crvića na tjedan. Crviće hranite samo iz ruke kako bi bili sigurni da su ih pojeli, ali oprez, miševi mogu vrlo jako ugristi ako su gladni.

Skakavci su jako omiljeni - miševi ih hvataju i jedu.

Kome je nezgodno hraniti živu hranu, može posegnuti za drugim izvorima životinjskih bjelančevina:

Skoro svi sisavci razviju netoleranciju na laktozu, previše mliječnog šećera izaziva proljeve i nadimanja. Stoga su normalno mlijeko, vrhnje, šlag i konzervirano ili koncentrirano mlijeko - tabu! U svježem siru i u nemasnom jogurtu je mliječni šećer isto prisutan ali samo u malim količinama. Ove proizvode dobro podnose, bifidus bakterije u njima cijepaju laktozu, pa se sadržani mliječni šećer dobro može probaviti. U malim količinama ti proizvodi imaju i dobro djelovanje na probavu. Kako je jogurt nemasan, u odnosu na živu hranu, naročito je preporučljiv za pretile miševe. Više od jedne ravne žličice na tjedan, ne bi smjeli dobiti.

Tvrdo kuhana jaja im se može tu i tamo ponuditi, kao i poslastice za mačke (ali bez taurina!), ili manje količine kolačića za pse ili pseći muesli.

Njega zubi

Kako bi miševi svoje sjekutiće mogli trošiti trebaju imati uvijek svježe grane za grickanje.

Stari, tvrdi kruh je nezdrav! Kruh sadrži previše neprobavljivih škrobova i često konzervansa, sredstava za dizanje tijesta i soli, stoga je za miševe teško probavljiv. Osim toga se u kruhu uvijek nalaze spore plijesni. Kruh je odgovoran za pretilost. Stoga se ne smije hraniti.

Voda

Miševi moraju uvijek imati pojilicu ili zdjelicu sa vodom. Voda se mora svakodnevno mijenjati. Pazite na mekoću vode. Često životinje zadovolje potrebu za vodom kroz zelenilo, ali kada se vrijeme promijeni, grijanje upali ili dobe neku infekciju, piju više vode, stoga im voda mora uvijek biti dostupna.
Više informacija o vodi ovdje

Ostalo

Mineralni kamen za lizanje je nepotreban i nezdrav. Jedna zdravo hranjena životinja dobiva soli i minerale preko hrane (začinske biljke!) i nije joj potrebna jeftina kuhinjska sol. Kamene soli mogu čak biti pogubne, jer dovedu do pretjeranog unošenja natrium klorida, te poremete rad bubrega, pa čak dovode do smrti, ukoliko komadić soli progutaju. Kamene soli obogaćene mineralima i drugim elementima mogu dovesti do prezasićenosti nitratima.

Dodavanje vitamina kod pravilne prehrane i zdravih miševa nije potrebno. Predoziranje vitaminima može biti štetno po zravlje. Vitaminske kapi koje se dodaju u vodu se jako teško mogu dozirati, a kako voda po vrućinama vrlo brzo gubi na kvaliteti, te se bakterije u takvoj vitaminskoj bari brže razvijaju i mogu izazvati zdravstvene probleme.

U slučaju da je miš bolestan i potrebno mu je dodati vitamine ili minerale, onda se to smije samo uz konzultaciju veterinara i po njegovim uputama!

Uglavnom ono što se nađe na našem tanjuru nije zdravo za miševe. Začinjena jela, sosevi, kuhana jela, nisu dobro probavljiva i ne bi se smjela njima davati.
Međutim je povremeno dozvoljeno ponuditi kuhanu rižu, razne tjestenine, ili krumpir u malim količinama.