Simptomi prehlade

Prvi znakovi prehlade ili upale pluća su najčešće često kihanje. U naprednom stadiju dolazi i do iscjedka iz nosa, gubitka težine, prestanka uzimanja hrane, iscjedka iz očiju i čestog plitkog disanja i hvatanja zraka.

Kod prvih naznaka prehlade je potrebno odmah veterinara potražiti jer se iz jednog jednostavnog rinitisa inače vrlo brzo može razviti upala pluća (pneumonia).

Bolesti prehlade uzrokuje veći broj bakterija i virusa, napr. pneumotropica, streptokoki, ili pak mykoplasmoza. Za jednog laika je točno odredjivanje uzročnika nemoguće.

Bakterije i virusi koji uzrokuju bolest, naročito virus Mycoplazmoze (Mycoplasma pulmonis) mogu se utvrditi i među zdravim miševima, a do izbijanja bolesti dolazi najčešće kad se još pojave i nepovoljni uvjeti. Mycoplasmoza zasad nije izliječiva i samo na mrtvim životinjama se može dijagnosticirati. Izbijanje bolesti se može odgoditi pogodnim uvjetima života.

Do takve bolesti dolazi najčešće kada su vanjski faktori pogodni:

• Jaki stres - eventualno se često životinje vade iz kaveza, prisiljava ih se na maženje ili divlje igranje, ili stoje na jednom nemirnom mjestu. Ili pak ne odgovara sastav u grupi, tj. miš živi sam!
• Nečistoća - u jednom rijetko čišćenom, vlažnom kavezu, dolazi vrlo često do oboljenja
• Čistoća - u jednom pre često dezinficiranom kavezu ne mogu životinje razviti prirodnu obranu jer se oslabi imunitet.
• Krivo namješteni kavez / krivi kavez: u plastičnim kućicama i kavezima sa plastičnim poklopcem vlada jedna vlažna i nezdrava klima u kojoj se bakterije brzo razmnažaju.
• Propuh - eventualno stoji nastamba/kavez direktno kod prozora ili se često ostavljaju propusi kojima su životinje izložene
• Suhi topli zrak - može iritirati dišne puteve
• Loša prehrana - obrambeni mehanizmi životinja su oslabljeni zbog nedostatka vitamina i minerala. Prehranu treba nanovo složiti i po potrebi promijeniti
• Bolesti - kod postojećih drugih bolesti životinje su izložene stresu i imuni sistem je poremećen

Miševi se mogu i od ljudi zaraziti! Ako vlasnik ima infekciju streptokoka (napr. upalu krajnika) ili prehladu/hunjavicu za koju nije jasno da li je virusna ili bakterijska, može time miševe zaraziti. Zato bi trebalo za vrijeme prehlade ili druge infekcije imati na ustima zaštitu i nositi rukavice, paziti na detaljnu higijenu prilikom hranjenja! Infekcije uzrokovane virusima (prava gripa, virusna hunjavica), nisu zarazne. Infekcije uzrokovane bakterijama, mogu biti zarazne, a najčešće čovjek ni ne zna odakle infekcija potiče.

Zdravi, držani na čistom, dobro uhranjeni miševi, dobiju samo jako rijetko prehladu.

Liječenje prehlade

Ovdje nećemo dati upute za primjenu vlastitih lijekova, jer jedan laik teško može razlikovati upalu pluća od bezopasne hunjavice, stoga terapiju uvijek mora dati veterinar.

Adekvatno bi bilo oboljenje dišnih organa tretirati antibiotikom. Dobro se podnose Tretracyclin ili enrofloxacin. Također relativno novi antibiotik Marbocyl, ne djeluje štetno na probavu i ima dobru primjenu kod prehlade. Tretman traje najmanje 5 dana i ako se simptomi prije povuku.

Kako antibiotici oštećuju crijevnu floru, preporuka je par dana nakon kure antibioticima dati probiotik. Otopite sadržaj jedne kapsule Omniflora N u vodi. Ta količina je dovoljna za 5 dana.

Kao potpora se dodaju i vitaminski preparati, po preporuci veterinara.

Inhalacija

Također se, kao dodatna terapija, mogu preporučiti i inhalacije. Inhalacija od kamilice, timijana, komorača ili lipe, koriste se samo kratko i to onda kad miš ima puno katara. Pomognu kod omekšavanja katara, ali ako ih se dulje koristi, isuše sluznicu. Hladne inhalacije sa odgovarajućim uređajima (koji se mogu posuditi ili kupiti u apoteci) su dobro podnošljive, a naročito inhalacija sa morskom solju. Eterična ulja ne dolaze u obzir za miševe jer mogu sluznicu agresivno nagrizati. Pogodni su preparati za malu djecu. Miš se smjesti u transportni box ili manji kavez. Važno je da životinja ima ovdje hrane, koja služi kako bi se riješila stresa, a jedan mekani tunelčić ili kućica pružaju sigurnost. Zdjelica sa inhalacijskim preparatom se stavi pored boksa/kaveza. Preko boxa i zdjelice se stavi debeli ručnik tako da pare idu u box. Box ili kavez ne smiju biti potpuno pokriveni, jedan mali prorez na donjem dijelu mora ostati, kako bi se osigurala dovoljna cirkulacija zraka. Inhalacija se u akutnim slučajevima može ponoviti 2-3 puta na dan.

Ostalo

U akutnom stanju bolesti može se desiti da miš odbija jesti, a u tom slučaju je potrebno životinjicu privremeno prihranjivati. Dobro promislite da li je to neophodno, jer prisilno hranjenje znači i dodatni stres. Informacije o prisilnom hranjenju nalaze se ovdje: prisilno hranjenje

Bolesni miševi trebaju toplinu - postavite im crvenu lampu. Pazite pritom da se samo jedna strana kaveza/nastambe pod njom grije, kako bi životinja sama mogla odlučiti da li će ležati na toplome ili ne. Temperatura ne bi smjela biti viša od vaše ruke. Još bolji od crvene lampe, su se pokazali topli jastučići ili termofori (jastučići punjeni vrućom vodom) umotani u ručnik, koji drže dobra 3 sata toplinu. Idelani bi bio Snuggle Safe, to su specijalni topli jastučići koji se zagriju u mikrovalnoj i drže toplinu i 10 sati.