Špinat

Zbog visokog udjela oksalne kiseline samo u malim količinama

Brokula

Jača imunitet

Cikorija

Visoki udio oksalne kiseline u vanjskim listovima

Salata kristalka

Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Endivija

Visoki udio minerala kao kalij, fosfor, kalcij i željezo, kao i vitamin A, B i C, sadrži Inulin koji djeluje na izbacivanje vode iz organizma i jačanje apetita. Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Matovilac

Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Komorač, čvor

Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Krastavac, sve vrste

U velikim količinama može izazvati mekanu stolicu

Koraba

Informacije o kupusima možete pročitati ovdje

Salata zelena

Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Bundeva

Sve vrste bundeva koje su za ljudsku prehranu su dozvoljene. Ukrasne, naravno, ne

Blitva

Zbog velikog udjela oksalne kiseline, samo u malim količinama

Mrkva

Mrkva ima puno kalcija, može obojati urin, ima razne vrste šećera - više o mrkvi, ovdje

Pastrnjak

Paprika: crvena, žuta, zelena

Kličak ukloniti, ima solanin. Paprike su bogate vitaminom C

Peršin, korijen

Sve vrste peršina su bogate kalcijem

Portulak

Sadrži omega 3 masnoće, kao i vitamin B1, B2 i B6

Rimska salata

Bogata vitaminima, samo u malim količinama hraniti, Informacije o salatama možete pročitati ovdje

Crvena cikla

Zbog velikog udjela oksalne kiseline, samo u malim količinama hraniti. Može ofarbati izmet i urin crveno!

Rukola

Ima jako visoki udio nitrata, senf ulja i spada u zeljanicu, a ne salatu, stoga samo u jako, jako malim količinama

Celer, sve vrste

Celer se mora dobro oprati, ili još bolje, oguliti i hraniti sa listovima

Rajčica

Zelenilo ukloniti - biljka rajčice je otrovna, koštice i mekano ukloniti, samo posve zrele rajčice ponuditi, crveno meso, nikako zelene dijelove. Rajčica može u većim količinama izazvati proljev

Čičoka

Cijela biljka, listovi, cvijetovi, su dozvoljeni, gomolj radije samo rijetko

Tikvice

Klip šećerca

Listovi, svježi i sušeni su jako ukusni i zdravi (nešpricani!), klip se smije svjež i suh, povremeno ponuditi

Neprobavljivo povrće (neprobavljivo znači da kod konzumacije većih količina može dovesti do zdravstvenih problema)

Lukovičasto povrće, vlasac, zeljanice kao kupus, crveni kupus i td mogu dovesti do nadimanja i proljeva. Grahorice u sirovom stanju, mogu dovesti do nadimanja, svježe mahune se podnose, krumpir ima teško probavljive škrobove, zelena mjesta i izdanci su otrovni. Rabarbara i rotkvica su lagano otrovni, patliđan sadrži puno solanina i ne smije se hraniti.

Jabuke

Odstraniti koštice jer sadrže plavu kiselinu

Banane

Samo rijetko u jako malim količinama, mogu izazvati začep, imaju visoki udio šećera

Kruške

Rijetko, preslatke su i nezrele mogu u kombinaciji s vodom izazvati proljev

Kupine

Rijetko, mogu u kombinaciji s vodom izazvati proljev

Jagode

zajedno sa listovima dozvoljene

Maline

Rijetko, mogu izazvati proljev, listovi se slobodno hrane

Kivi

Samo rijetko jer kiselina nagriza kožu i zakiseljava urin

Lubenica

Rijetko, samo kao poslasticu jer ima puno šećera

Grožđe

Samo kao poslasticu, bez koštice, kožica ima puno gorke kiseline

Neprobavljivo voće

Koštunjićavo voće kao, marelica, breskva, nektarina, šljiva i t.d., sadrže previše šećera i mogu dovesti do jakog proljeva, koštice sadže plavu kiselinu. Egzotične vrste kao papaja, curuba, mogranj, kumkvat, liči, mango i sl, mogu dovesti do teških probavnih poremećaja i ne smiju se hraniti. Neke vrste avokada su čak i otrovne. Agrumi se ne smiju hraniti zbog kiselosti jer zakisele urin i napadaju crijevnu floru.

Bosiljak

Smiruje grčeve, jača apetit i djeluje umirujuće. Safrol/Estragol = ne paničariti, toliko mali udjel da je posve beznačajan!

Kopriva

Samo sušenu, djeluje na izbacivanje tekućine iz organizma

Listovi kupine

Sadrži gorku kiselinu, imaju trnje, samo sušene hraniti, trnje ukloniti (ev. sa valjkom za tijesto prevaljati)

Kopar

Sadrži mnoge vitamine, jača apetit, ublažuje poteškoće u želucu i smiruje grčeve

Ehinacea, poslušnica

Jača imunitet

Tratinčica

Može se kompletna hraniti

Samonikli sedmolist

Ima okus pomalo kao peršin. Opasnost, ima otrovnog dvojnika: chaerophyllum temulum. Razlikuju se po tome da otrovni dvojnik ima stabiljku crvenu, flekavu i odlakanu.

Svježa trava

Životinje samo polako privikavati na svježu travu, i kad se jednom priviknu, može se je davati u neograničenim količinama.

Zelena zob

Zeleno žito

Listovi lješnjaka

Rusomača

Ne davati skotnim ženkama, izaziva trudove

Listovi ribiza

Kamilica

Djeluje pozitivno na probavne smetnje i oboljenja dišnih puteva - i u obliku čaja

Različak, zečina, modrica

Maslačak

Pospješuje izbacivanje tekućine iz organizma, može urin crveno obojati, cijela biljka se slobodno hrani

Lucerna

Ima visoki postotak bjelančevina i sušena ima vrlo visoki udio kalcija. Miševi koji naginju debljanju ili stvaranju kamenca je moraju izbjegavati.

Divlji sljez

Melisa

Peršin

Ne ga hraniti skotnim ženkama, izaziva trudove i bogat je kalcijem

Paprena metvica, listovi

Neven

Kadulja, žalfija

Obična kiselica

Stolisnik

Oprez: ima otrovnog dvojnika - njegovi zeleni listovi su neprobavljivi, jako pak sliče na stolisnik. Razlikuju se po tome da dvojnik nema ugodan miris, dok stolisnik miriši aromatično.

Suncokret, cvijetovi

Uskolisni trputac

Srednja mišjakinja

Oprez: ima otrovnog dvojnika, naziva se crvenom ili plavom mišjakinjom, ali nije probavljiv

Otrovno
Ovdje navedene biljke su slabo do jako otrovne. Djelomično ih mogu životinje jesti bez da dobiju probleme, druge biljke pak izazivaju teška otrovanja.

Agava, aloa vera, ljubičica, amarilis, anturija, azaleja, planinski lovor, glicinija, grah, geranije, pelargonije, žuta kiša, bazga, tulipan, zumbul, kala, zelenilo od krumpira, lovor višnja, narcise, oleandar, jaglac, visibaba, ljetni čempres, čempresi, sve mlječike, isusov trn, isusova kruna, bršljan, jednolist, palme i t.d.

Javor

Bez pupoljaka i cvijetova, samo u malim količinama

Jabuka

Neograničeno dozvoljena

Breza

Listovi su jaki diuretici, sadrži dosta gorke kiseline

Kruška

Neograničeno dozvoljena

Bukva

Listovi puni oksalne kiseline, samo u malim količinama dozvoljena

Joha

Samo u malim količinama

Jasen

Nisu sve vrste jasena jestive, plodovi, bobice ili izbojci se ne smiju hraniti

Obični grab

Visoka količina gorke kiseline, često napadnut gljivicama - prije dobro provjeriti, i ne često hraniti

Lješnjak

Neograničeno dozvoljen

Malina grm

Neograničeno dozvoljena

Ribizl grm

Neograničeno dozvoljen

Trešnja

Lipa

Listovi izazivaju izbacivanje vode iz organizma - samo u malim količinama dozvoljena

Topola

U malim količinama

Šljiva

Dunja

U granama relativno visoka koncentracija gorčine, voće je neprobavljivo

Brijest

Plodovi mogu nadražiti probavni trakt, grane i listovi su lako probavljujući

Vrba

Sadrži puno gorke kiseline - samo u malim količinama dozvoljena

Nepodobna stabla

Sve vrste borova i igličara se ne smiju hraniti, tuje, čempresi, smreke i jele su otrovni. Listovi od koštunjićavog voća sadrže navodno (nije dokazano!) amygdalin stoga njihovi listovi smiju samo rijetko stajati na jelovniku. Kesten ima više sastojaka koji nadražuju crijeva. Hrast ima visoku koncentraciju tanina i stoga je otrovan. Kesteni i žirevi nisu podobni.

Lisičji rep

Njegove sjemenke se koriste kao žitarice i vrijedni je dodatak hrani za miševe, hrčke i gerbile

Heljda

Ječam

Zrna i pahuljice

Zob

U raznim oblicima ga se može hraniti, kao pahuljice, zrnje, zeleni, sušeni ili svježi

Proso

7% masnoća

Raž

Zrna i pahuljice

Pšenica

Zrna i pahuljice (u malim količinama, samo iz eko uzgoja)

Sjemenke raznih trava

livadna trava, razne vrste livadnih biljaka

Sjemenke mirodija

maslačak, komorač, kopriva, kopar, peršin i t.d.

Uljane sjemenke

sjemenke za glodavce, laneno sjeme, mak, sezam...

Kikiriki

48% masnoća, sa ili bez ljuske, ali samo svježe. Kikiriki kao gotova rana je često zaražen sa plijesni

Lješnjak

62% masnoća, sa ili bez ljuske

Koštice bundeve

sa ljuskom

Makadamia

73% masnoće, samo rijetko kao poslasticu

Bademi

samo slatke bademe, gorki imaju plavu kiselinu

Pekan orasi

69% masnoće, samo rijetko, kao poslasticu

Pinije

50% masnoće

Sjemenke suncokreta

48% masnoće, sa ili bez ljuske

Orasi

63% masnoće, sa ili bez ljuske

Corn Flakes

nezaslađeni

Pahuljice od graška

Samo sušene, prešane

Voćni muesli

samo nezaslađeni

Rogač

sadrži jako puno šećera, između 30 i 50% u svježem rogaču

Zrno kukuruza

razlomljeno im je draže

Tjestenina

suha/nekuhana, ili kuhana bez soli

Pahuljice od riže

Pahuljice bolje podnose od zrna riže, zrno riže se napuhne u želucu i pokupi svu vodu na sebe

Riječni račići

suhi ili svježi

Jaja

tvrdo kuhani i ohlađeni žutanjak i bjelanjak. Komadići veličine nokta, najviše jednom tjedno. Jako treba paziti da ne bi komadiće jaja sakrili!

Voćni jogurt

samo nezaslađene vrste, najbolje sam napraviti, po mogućnosti bez laktoze

Kozice

neobrađene, sušene ili svježe

Skakavci, zrikavci

živi, ali i sušeni

Pseći kolačići

Bez šećera, 22% sirovih proteina i 4-5% suhe masnoće

Cottage cheese (zrnati svježi sir)

Bez soli, po mogućnosti bez laktoze

Sir

samo blage vrste (mlada gauda), bez plijesni, jako rijetko

Poslastice za mačke

bez dodanog taurina, jako malo

Bezmasni jogurt

u većim količinama može izazvati proljev, bolje bez laktoze

Crvići iz brašna

jako su masni (40%), samo 2-4 na tjedan, po životinji

Svježi kravlji sir

posni, u većim količinama može izazvati proljev

Zophobe

jako masne, samo rijetko

Oksalna kiselina

Oksalna kiselina (franc. oxalique, prema grč. rij.-kiselina) je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH 2H2O, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala. U obliku svojih soli (oksalati) nalazi se u kiselici, rabarbari, špinatu, rajčici i dr. biljkama te u guanu. U većim količinama oksalna kiselina i njezine soli djeluju otrovno na ljudski organizam.

Proizvodi se dehidrogenacijom natrijeva formijata te oksidacijom propena ili ugljikohidrata, a rabi se u tekstilnoj industriji, za bijeljenje kože, drva i slame, za čišćenje metala, kao reagens u kemijskoj analizi.

Oksalna se kiselina u organizmu poveže sa kalcijem i ometa njegovu razgradnju. Kalcijum u organizmu više svoju funkciju ne može izvršiti, a kako je kalcijum oxalat glavni sastojak bubrežnih kamenaca, on začepi sa pijeskom mokraćne puteve. Visoka koncentracija oksalne kiseline u hrani može dovesti do bubrežnih oboljenja, kamenca i poremećaja u apsorbciji kalcija.

Biljke sa visokim sadržajem oksalne kiseline se mogu u malim količinama hraniti. Ali se ne preporučuje redovita i stalna prehrana s njima. Životinje sa poznatim problemima sa kamencem ili oštećenjima bubrega, ne bi smjele dobivati nimalo namirnica sa oksalnom kiselinom.

Solanin

Solanin je otrovni alkaloid kojeg napr. ima u zelenim dijelovima krumpira i rajčice. Poslijedice previsoke koncentracije solanina u hrani su među ostalima: želučani problemi, upale crijeva, iritacija bubrega tj. upale, proljev, a u teškim slučajevima nestanak crvenih krvnih tjelešaca, poremećaj krvotoka i disanja, te oštećenje centralnog nervnog sistema.

Zelena mjesta u krumpiru, kao i klice se moraju ukloniti. Krumpir se mora zbog visokog koncentrata škroba samo rijetko davati. Zelene rajčice, kao i zelena mjesta na njima, i sama biljka, se ne smiju nikako davati. Crvena, zrela rajčica bez zelenih dijelova ne sadrži solanin.

Nitrat

Nitrat je spoj elemenata dušika i kisika. Biljke trebaju dušik u nitratu kako bi preradile bjelančevine. Nitrat sam po sebi nije otrovan, ali je pred-element škodljivog nitrita. U tijelu se nitrat od mikroorganizama reduzira u nitrit. Nitrit je otrovan. Znakovi otrovanja nitritom su: slinjenje, proljev, trzanje mišićima, slabost, cianoza.

U malim količinama je unos nitrata neškodljiv. Ali se biljke koje ga imaju u većoj koncentraciji ne smiju nalaziti na svakodnevnom jelovniku, kao, obična salata, endivija, kristalna salata, matovilac, špinat, blitva, cikla i sl. Tu i tamo pokoji listić salate u jednoj raznolikoj i bogatoj prehrani neće naškoditi.

Plava kiselina
(hydrogen cyanide)

Radi se o spoju kemijske formule HCN. Njegovo uobičajeno hrvatsko ime je cijanovodik. Doslovan prijevod engleskog imena hydrogen cyanide, pod uvjetom da se držimo duha suvremene hrvatske kemijske nomenklature, glasilo bi vodikov cijanid (premda ga u praksi tako nitko ne zove).
Inače, cijanovodik je bezbojan i veoma otrovan plin mirisa po gorkim bademima (slično mirisu marcipana). Njegova vodena otopina zove se cijanovodična kiselina. Ona je također prilično otrovna tekućina.
Unosom većih količina plave kiseline, tj. cijanida koji se u tijelu rastvaraju u cijanovodik, dolazi do bokade ćelija (grubo pojednostavnjeno), koje izgube mogućnost uzimanja kisika i polako odumiru. Kao poslijedica takvog otrovanja su grčevi, prvo u predjelu želuca, proljev i u daljnjem razvoju nemogućnost disanja i smrt.

Mala količina cijanovodika u hrani ne stvara problem u organizmu životinja. Čak se predpostavlja da životinje koje povremeno unesu cijanovodik imaju manje parazita u crijevu. Da bi došlo do teškog otrovanja cijanovodikom, morale bi životinje unijeti neprirodno velike količine cijanovodika, i to tako da se isključivo hrane samo biljkama koje imaju visoku koncentraciju, kao koštunjićavo voće (breskva, nektarina, šljiva) ili u manjim količinama u listovima i kori biljaka. Ako je koštica u voću puknuta, onda se cijanovodik nalazi i u voćnom mesu.